preskoči na sadržaj

Osnovna škola Josipa Badalića Graberje Ivaničko

Login
Vremenik pisanih provjera

Anketa (mala)
Što mislite o kurikularnoj reformi?









Školsko zvono

 

Povijest

                      

  Mjesto Graberje se smjestilo istočno od Ivanić - Grada i sela Caginca s kojim je danas usko povezano. Mjesto nastaje krajem 16. stoljeća. Naselili su ga uglavnom Hrvati Predavci. Naselje je pripadalo Vojnoj krajini i nosilo kajkavski naziv Graberje, a ne štokavski Grabarje. Krajem 18. stoljeća broji 74. stanovnika. Oko 1890. godine doseljavaju uglavnom Hrvati iz Like, Podgorja i Gorskoga kotara, a početkom 20. stoljeća iz Polonija i Hrvatskog zagorja. Intenzivnije naseljavanje počinje nakon pronalaska nafte u šumi Petici u Šumećanima 1948.g.

 

                      Škola u Cagincu izgrađena je 1905.g. zahvaljujući dobrotvoru i načelniku Ivanića Đuri Kundeku. Radila je do 1968.g.

 

                      11. rujna 1960.g. izgrađena je škola u Graberju koja je dobila ime po Vaclavu Horčički, stradalniku Drugog svjetskog rata. Škola je izgrađena uz pomoć poduzeća Naftaplin tadašnje općine Ivanić-Grad, mještana i roditelja Graberja, Graberskog Brda, Derežana, dijela Prkosa i Sobočana, Caginca, Deanovca i Bunjana.

 

                       U lipnju 1992.g. škola mijenja ime u Osnovna škola JOSIPA BADALIĆA. 

 

ŽIVOT I DJELO JOSIPA BADALIĆA

Josip Badalić rođen je 7. lipnja 1888. u Deanovcu, a umro 11. kolovoza 1985. u Križu. Bio je ugledni hrvatski povjesničar i slavist. U Zagrebu je polazio Filozofski fakultet, te studij nastavio u Berlinu. Radio je u Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a od 1945. bio je profesor ruske književnosti. Pisao je o vezama hrvatske i ruske književnosti, istraživao i opisivao inkunabule u Hrvatskoj i Sloveniji, te pisao o bibliotekarstvu i objavljivao putopise.

DJELA

DOSTOJEVSKI U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI, ZAGREB, 1932.

PUŠKIN U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI, ZAGREB, 1937.

JUGOSLAVICA USQUE OD ANNUM MCD, BADEN BADEN, 1960., 1966.

RUSKO - HRVATSKE KNJIŽEVNE STUDIJE, ZAGREB : LIBER, 1972.

PRAŠINA S PUTA, ZAGREB, 1966.

HUMANIZIRANI MOTIVI U NOVIJEM HRVATSKOM PJESNIŠTVU

ODABRANI PROFILI, ZAGREB, 1978.

MOSLAVAČKE RAZGLEDNICE, KUTINA, 1979.

 

 

 

preskoči na navigaciju